Četvrt stoljeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Nacionalna i sveučilišna knjižnica svečano je otvorena na današnji dan, 1995. godine.

Prije preseljenja u novu zgradu knjižnica je bila smještena u secesijskoj zgradi na Marulićevom trgu (danas Hrvatski državni arhiv), a kamen temeljac za novu zgradu postavili su još 1988. godine akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković.

Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.

Nova zgrada NSK ukupno ima 44.432 kvadratna metra. Najveća je knjižnica u Hrvatskoj i sadrži oko tri milijuna svezaka knjiga.

U zgradi NSK čuvaju se neprocjenjiva hrvatska nacionalna blaga – poput starih kodeksa na pergamentu. NSK čuva i primjerke prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine.

Početci Knjižnice sežu u 1606. godinu kada su isusovci na Gradecu osnovali knjižnicu uz svoj kolegij. Prvi podatci o upisanim knjigama su iz 1611., a nakon ukidanja isusovačkog reda (1773.) osnovana je Kraljevska zagrebačka akademija znanosti koja je preuzela cjelokupnu biblioteku premjestivši je u svoju zgradu na Katarinskom trgu.

Godine 1874., osnutkom Sveučilišta Franje Josipa, Akademijina knjižnica postaje Kraljevskom sveučilišnom knjižnicom te se premješta u zgradu današnjeg Rektorata Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske.