Search
  • JOZO RENIĆ

Nikola Zrinski - novo izdanje AGM-a


Samo sreća, ništa drugo, poručuje Hrvoje Hitrec u naslovu svog povijesnog romana o junaku, banu Nikoli VII. Zrinskom, koji navodno nesretnim slučajem pogiba loveći vepra. Njegova romansirana biografija međutim ulazi doboko u pozadinu političkih intriga i smicalica, a autor do u tančine rekonstruira stanje u Hrvatskoj i srednjoj Europi sredinom 17. stoljeća, od običaja i događaja u čakovečkom dvoru, ratnih pohoda - do ljubavnih i obiteljskih prilika. Praunuk Nikole Šubića Zrinskog (Sigetskog) vjerojatno je najveći hrvatski političar 17. stoljeća samim tim što je osim što je obnašao dužnost bana bio i veliki ratnik; poznat je osobito po tomu što je u borbi protiv Turaka izveo jednu od svojih najvećih akcija, koja je odjeknula Europom, kada je spalio glasoviti Sulejmanov most preko rijeke Drave, a kojim je turska vojska prodirala u Europu.

Za povijesni predložak jednom romanu nije zanemarivo ni to što je bio učen čovjek i umjetnička duša, posjedovao je na svom dvoru bogatu knjižnicu. Pisao je pjesme, a njegova najpoznatija knjiga jest epski spjev Jadranskog mora sirena, prepjev s mađarskog izvornika, u kojoj opisuje bitku kod Sigeta, gdje pogiba njegov pradjed.

Autor Hitrec, u okviru povijesnih činjanica, prati život dvora Zrinskih, svakodnevicu od kuhinje do radionica i odgoja djece, ali u svakom trenutku kroz tekst se vide problemi s Europom, koja ne pruža dostatnu pomoć u borbi protiv turskih nasrtaja.

Razlog svog “povratka u prošlost” Hitrec je jednom prilikom objasnio tako da se dosta bavio sadašnjošću i bio autor suvremenih događaja, bio je koncentriran na svoje 20. stoljeće, ali mu se činilo da je to u jednom trenutku postalo nezanimljivo. I zato se na neki način vratio u prošlost. Ovaj put u 17. stoljeće, koje je zahtjevno i vjerojatno se autor morao svojski potruditi pravilno rekonstruirati ambijent i atmosferu tog vremena.

Nikola Zrinski obiteljski je čovjek koji je živio na raskošnom dvoru, koji je uz to i jedan od najintrigantnijih dvorova toga vremena, pa je prvo trebalo krenuti od opće povijesti te potom rekonstruirati sva područja tadašnjeg života. Dakako, čitatelji, javnost, osobito povijesni znalci očekuju u takvim djelima da se poštuju činjenični okviri, povijesna istina, ali vjerujemo da neće ostati razočarani. Međutim, osim povijesne podloge u ovakvom romanu valja očekivati autorsku slobodu, slobodu mašte, dijaloga i neizostavnog detaljiziranja, fine obrade radi zornijeg opisivanja odnosa među likovima, njihova karaktera, društvenog položaja…, čime se autor obilato koristi. Zapravo je to onaj šlag koji će nas lakše približiti životu i prilikama jedne značajne dionice iz hrvatske prošlosti.

7 views

Zagreb danas

© 2016  -  2019   AGM ZAGREB

 CREATED IN AGM